Кратак опис „Aktivni sastojak u alkoholnim pićima” се не приказује нигде на Википедији. Тренутни опис на Википодацима је „active ingredient in alcoholic beverages” Ако желите да га измените или додате, урадите то на Википодацима, додавањем поља „Опис” за српски језик.
IUPAC ime | |||
---|---|---|---|
etanol | |||
Klinički podaci | |||
Kategorija trudnoće |
| ||
Opojna droga | Umerena[1] | ||
Odgovornost za zavisnost | Umerena (10–15%)[2] | ||
Način primene | Obično: Oral neuobičajeno: supozitorija, inhalacija, okularno, insuflacija, injekcija[3] | ||
Pravni status | |||
Pravni status |
| ||
Farmakokinetički podaci | |||
Bioraspoloživost | 80%+[4][5] | ||
Vezivanje proteina | Slabo ili nimalo[4][5] | ||
Metabolizam | Jetra (90%):[6][7] • Alkohol dehidrogenaza • MEOS (CYP2E1) | ||
Metaboliti | Acetaldehid; sirćetna kiselina; acetil-KoA; ugljen dioksid; woda; etil glukoronid; etil sulfat | ||
Početak dejstva | Vršne koncentracije:[6][4] • opseg: 30–90 minuta • prosek: 45–60 minuta • pošćenje: 30 minuta | ||
Poluvreme eliminacije | Eliminacija konstantnom brzinom pri tipičnim koncentracijama:[8][7][6] • Range: 10–34 mg/dL/hour • Mean (men): 15 mg/dL/hour • Mean (women): 18 mg/dL/hr At very high concentrations (t1/2): 4.0–4.5 hours[5][4] | ||
Dužina akcije | 6–16 sati (tokom koliko vremena se nivoi mogu otkriti)[9] | ||
Izlučivanje | • Glavna: metabolizam (u ugljen dioksid i vodu)[4] • u manjoj meri: urin, dah, znoj (5–10%)[6][4] | ||
Identifikatori | |||
CAS broj | 64-17-5 | ||
ATC kod | V03AZ01 (WHO) | ||
PubChem | CID 702 | ||
IUPHAR/BPS | 2299 | ||
DrugBank | DB00898 | ||
ChemSpider | 682 | ||
UNII | 3K9958V90M | ||
KEGG | D00068 | ||
ChEBI | CHEBI:16236 | ||
ChEMBL | CHEMBL545 | ||
Sinonimi | Apsolutni alkohol; alkohol (USP); alkohol za piće; etanol (JAN); etil alkohol; EtOH; etil hidrat; etil hidroksid; etilol; žitarični alkohol; hidroksietan; Metilkarbinol | ||
PDB ligand ID | EOH (PDBe, RCSB PDB) | ||
Hemijski podaci | |||
Formula | C2H6O | ||
Molarna masa | 46,07 g·mol−1 | ||
| |||
| |||
Fizički podaci | |||
Gustina | 0,7893 (na 20 °C)[10] g/cm3 | ||
Tačka topljenja | −114,14 ± 003 °C (−173,45 ± 5,40 °F) [10] | ||
Tačka ključanja | 78,24 ± 009 °C (172,83 ± 16,20 °F) [10] | ||
Rastvorljivost u vodi | Meša se mg/mL (20 °C) |
Alcohol, ponekad nazivan hemijskim imenom etanol, je depresantska droga koja je aktivni sastojak fermentisanih pića kao što su pivo, vino i destilovana žestoka pića (žesto piće).[11] To je jedna od najstarijih i najčešće konzumiranih rekreativnih droga, koja izaziva karakteristične efekte intoksikacije alkoholom („pijanstvo“).[12] Između ostalih efekata, alkohol proizvodi osećaj sreće i euforiju, smanjenu anksioznost, povećanu društvenost, sedaciju, umanjenje kognitivnih, memorijskih, motoričkih i senzornih funkcija i generalizovanu depresiju funkcije centralnog nervnog sistema (CNS).
Etanol je samo jedna od nekoliko vrsta alkohola; drugi alkoholi kao što su metanol i izopropil alkohol su znatno toksičniji.[11] Blaga, kratka izloženost izopropil alkoholu (koji je samo umereno toksičniji od etanola) verovatno neće izazvati bilo kakvu ozbiljnu štetu, dok je metanol smrtonosan čak i u malim količinama, samo 10-15 mililitara (2-3 kašičice). Međutim, nekoliko analoga koji se prirodno javljaju kao psihoaktivni alkoholi u alkoholnim pićima manje su toksični od etanola. Za razliku od primarnih alkohola kao što je etanol, tercijarni alkoholi se ne mogu oksidovati u aldehide ili metabolite karboksilne kiseline, koji su često toksični. Na primer, tercijarni alkohol 2M2B je 20 puta jači od etanola i koristi se rekreativno.
Alkohol ima niz kratkoročnih i dugoročnih štetnih efekata. Kratkoročni neželjeni efekti uključuju generalizovano oštećenje neurokognitivne funkcije, vrtoglavicu, mučninu, povraćanje i simptome nalik mamurluku. Alkohol izaziva zavisnost kod ljudi i može dovesti do poremećaja upotrebe alkohola, zavisnosti i povlačenja. To može imati niz dugoročnih štetnih efekata na zdravlje, kao što su oštećenje jetre i mozga,[13][14][15] i njegova konzumacija može izazvati rak.[16] Štetni efekti alkohola na zdravlje su najvažniji kada se koristi u prevelikim količinama ili često. Međutim, neki od njih, kao što je povećan rizik od određenih karcinoma, mogu se javiti čak i uz laganu ili umerenu konzumaciju alkohola.[17][18] U velikim količinama alkohol može izazvati gubitak svesti ili, u teškim slučajevima, smrt. Godine 2021, bilo je 2.627 smrtnih slučajeva u SAD zbog trovanja alkoholom.[19]
Alkohol deluje u mozgu prvenstveno povećavajući efekte γ-aminobuterne kiseline (GABA),[20] glavnog inhibitornog neurotransmitera u mozgu; olakšavajući delovanje GABA, alkohol potiskuje aktivnost CNS.[20] Ova supstanca takođe direktno utiče na niz drugih neurotransmiterskih sistema uključujući glutamat, glicin, acetilholin i serotonin.[21][22] Ugodni efekti konzumacije alkohola rezultat su povećanog nivoa dopamina i endogenih opioida u nagrađujućim signalnim putevima mozga.[23][24] Alkohol takođe ima toksična i neprijatna dejstva u telu, od kojih su mnoga posredovana njegovim nusproizvodom acetaldehidom.[25]
<ref>
; нема текста за референце под именом AcademicPress2013
.<ref>
; нема текста за референце под именом pmid3319346
.<ref>
; нема текста за референце под именом pmid3279433
.<ref>
; нема текста за референце под именом Levine2003
.<ref>
; нема текста за референце под именом pmid11391069
.<ref>
; нема текста за референце под именом pmid24164436
.© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search